ICJK History

The Institute for Montenegrin Language and Literature

Institut za crnogorski jezik i književnost kao javna naučnoistraživačka institucija osnovan je radi izučavanja i afirmacije crnogorskoga jezika i književnosti. Osnovala ga je Vlada Crne Gore, na śednici od 29. jula 2010. godine (Sl. list, br. 56/10). Institut je prestao da postoji 4 godine kasnije kad ga je Vlada transformisala u naučnoistraživačku i visokoobrazovnu ustanovu – Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa śedištem na Cetinju.

Glavne djelatnosti:

  • proučavanje crnogorske književno-jezičke prošlosti
  • standardizacija crnogorskoga jezika
  • izrada rječnika crnogorskih govora i rječnika crnogorskoga jezika
  • izučavanje crnogorskoga jezika i književnosti u prošlosti i sadašnjosti
  • izdavaštvo
  • organizovanje naučnih skupova.

Misija i planska briga o crnogorskome jeziku, razvoj jezičke svijesti u Crnoj Gori, proučavanje crnogorskih književnih i jezičkih tendencija u prošlosti i sadašnjosti. Sve to u cilju očuvanja crnogorske jezičke i književne, samim tim i kulturne, baštine; doprinosa promociji crnogorskoga jezika i književnosti u Crnoj Gori i Evropi; doprinosa razvoju jezičke svijesti u Crnoj Gori; doprinosa naučnoistraživačkome radu u oblasti jezika i književnosti i poboljšanja informisanosti o crnogorskome jeziku i književnosti i njihovim karakteristikama u Crnoj Gori i dijaspori.

Institut za crnogorski jezik i književnost u okviru svoje izdavačke djelatnosti pokrenuo je 8 biblioteka i u njima objavio 54 monografska, studijska i bibliografska izdanja i 5 zbornika radova.

Kao posebno izdanje objavljeno je kapitalno djelo – trotomna Istorija crnogorske književnosti, prva cjelovita i sveobuhvatna monografija o crnogorskoj književnosti do 1918. godine; zatim Povijest svjetske književnosti, najpoznatijega teoretičara i istoričara književnosti s južnoslovenskih prostora Milivoja Solara; u saradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku publikovana je i knjiga Alojza Štokovića Crnogorsko nasljeđe u Istri, knjige Jakova Sabljića Iz metodičke teorije i prak­se nastave književnosti i Hrvatske i crnogorske književne teme, knjiga Milorada Nikčevića Hrvatski i crnogorski književno-kulturni smjerokazi, hrestomatija Recepcija Njegoševa djela u Hrvatskoj.

Institut je tokom čitavoga svojega postojanja izdavao i jedini međunarodni časopis za jezikoslovna, književna i kulturna zbivanja u Crnoj Gori – Lingua Montenegrina, koji se i danas kontinuirano i redovno publikuje. Časopis izlazi dvaput godišnje i uvršten je u međunarodne baze časopisa.

Kao posebno izdanje izašla je i kapitalna Bibliografija Njegoš s 35.000 jedinica koje su sa­držane u četiri toma: Njegoš u crnogorskim periodičnim publikacijama i zbornicima, Njegoš u južnoslovenskim kulturama, Nje­goš u južnoslovenskim periodičnim publi­kacijama i zbornicima (1833–2012), Nje­goš na stranim jezicima (engleski, ruski, češki, talijanski, njemački…) koje su izra­dili renomirani crnogorski bibliografi Lidija Kaluđerović, Ljiljana Đorđević, Petar Krivokapić, Nada Drašković i Anđelka Martinović.

Proširi tekst

Naučni skupovi i okrugli stolovi

Institut je bio suorganizator naučnih skupova Size zero – Size zero / mala mjera II: Ženski lik u književnom tekstu i Size zero III: Od margine do centra: feminizam, književnost, teorija, čime je kao institucija uspješno radio na promociji uloge žena u književnome stvaralaštvu, a posredno i u društvu.

Institut je počeo sa samostalnim organizovanjem događaja februara 2011. godine kad je održan okrugli sto Crnogorski jezik u javnoj upotrebi pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i sporta. Okrugli sto održan je u Zelenome salonu Hotela Crna Gora u Podgorici, 20. februara 2011. godine, a učestvovali su predstavnici brojnih institucija, udruženja, medijskih kuća i agencija te različitih profesija i stručnih usmjerenja. Učesnici Okrugloga stola bili su Milenko A. Perović, Adnan Čirgić, Novica Samardžić, Sreten Perović, Danijela Ristić & Jelena Bašanović-Čečović, Milorad Popović, Dragoljub Rašović, Mladen Lompar, Stevo Vučinić, Bogić Rakočević, Draško Đuranović (Portal Analitika), Radoslav Rotković, Danilo Radojević, Vukić Pulević, Novak Kilibarda, Aleksandra Nikčević-Batrićević, Čedomir Bogićević, Čedomir Drašković, Vladimir Vojinović, Danilo Burzan, Goran Sekulović.

Povodom 90 godina rođenja jednoga od najistaknutijih crnogorskih kulturnih poslenika Radoja Radojevića, Institut za crnogorski jezik i književnost je 12. 12. 2012. u hotelu Podgorica u Podgorici organizovao okrugli sto na temu Radoje Radojević – život i djelo. Na Okruglome stolu učestvovali su: Branko Banjević, Milorad Stojović, Radoje Pajović, Radoslav Rotković, Sreten Perović, Čedomir Drašković, Milorad Nikčević, Vukić Pulević, Borislav Jovanović, Vladimir Vojinović, Nela Savković-Vukčević, Marjan Mašo Miljić, Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.

Maja 2014. na Cetinju je organizovan međunarodni skup Radoslav Rotković – život i djelo, posvećen jednome od najistaknutijih crnogorskih kulturnih i naučnih radnika Radoslavu Rotkoviću. Na skupu su učestvovali Vladimir Vojinović, Tina Varga-Oswald, Jakov Sabljić, Nikola Popović, Ethem Mandić, Novica Vujović, Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić, Sreten Perović, Čedomir Drašković, Marko Špadijer, Danilo Radojević, Krsto Pižurica, Čedomir Bogićević, Milorad Nikčević, Milica Lukić, Vera Blažević-Krezić, Milenko A. Perović, Miraš Martinović, Vanda Babić, Saša Brajović, Borislav Jovanović, Nela Savković-Vukčević, Vesna Vičević, Stevo Vučinić, Slobodan Čukić, Marjan Mašo Miljić, Gojko Kastratović.

Na Cetinju je realizovan i međunarodni naučni skup Poezija, u suorganizaciji s Crnogorskom asocijacijom za američke studije i Američkom čitaonicom na Cetinju. Sa svakoga naučnoga skupa koji je Institut sam ili u saradnji organizovao objavljen je zbornik radova.

Početkom 2011. godine Institut je stupio u kontakt s jednim od najznačajnijih lingvista današnjice Dejvidom Kristalom, a godinu dana kasnije uspjeli smo organizovati njegovo gostujuće predavanje na temu Smrt jezika. Predavanje je održano u Hotelu Podgorica, 24. aprila 2012. godine, a organizaciju ovoga predavanja podržalo je Ministarstvo nauke. Osim predavanja ranije su od izdavačke kuće Rutlidž otkupljena autorska prava za Kristalovu Internetsku lingvistiku, koja je prevedena na crnogorski jezik i objavljena neposredno prije Kristalove pośete.

Proširi tekst

Promocije

Prva promocija kapitalnoga trotomnog izdanja Istorija crnogorske književnosti održana je u hotelu Podgorica u Podgorici, 10. septembra 2012. Poslije nje uslijedile su promocije sa našim stalnim suorganizatorom i domaćinom – Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“, pa su tako promovisane: biblioteka Njegoš, biblioteka Patrimonium, Povijest svjetske književnosti Milivoja Solara, Prilozi o Njegošu Antuna Barca; Hrvatski i crnogorski roman Jakova Sabljića; Rječnik plavsko-gusinjskoga govora Ibrahima Rekovića; Rječnik istaknutih albanskih lingvista Artana Hadžija i Tefa Topalija; Petar II Petrović Njegoš, vladika crnogorski, i njegova književna djelatnost P. A. Lavrova; promocija knjige Crnogorska književnost u makedonskome ogledalu Nauma Radičeskog (koja je održana u sklopu manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS), a na ovim promocijama govorili su urednici, autori i drugi istaknuti naučni i književni stvaraoci iz Crne Gore ali i šire, pa su tako neki od učesnika na promocijama bili: Krsto Pižurica, Danilo Radojević, Radoslav Rotković, Čedomir Drašković, Novak Kilibarda, Vladimir Vojinović, Milivoj Solar, Jelena Knežević, Nela Savković-Vukčević, Naume Radičeski, Jakov Sabljić, Milena Ivanović…

Zahvaljujući izvanrednoj saradnji s Centrom za kulturu Nikšić, u Nikšiću su takođe promovisana izdanja Instituta, i to biblioteka Patrimonium i biblioteka Njegoš, kao i Istorija crnogorske književnosti.

U saradnji s barskim ogrankom Matice crnogorske organizovana je promocija Rječnika osmanske leksike barskoga kraja Seada Šlakovića u Baru, a u saradnji s centrima za kulturu iz Rožaja i Plava organizovane su promocije Rječnika plavsko-gusinjskoga govora Ibrahima Rekovića u Plavu i Rječnika rožajskoga govora Ibrahima Hadžića u Rožajama.

Aprila 2014. godine, u saradnji s Narodnom bibliotekom i čitaonicom „Njegoš“ Cetinje, Institut je organizovao promociju Bibliografije Njegoš na Cetinju.

Poslije promocija u Crnoj Gori, promocija Istorije crnogorske književnosti održana je i u zemljama regiona, prvo u Hrvatskoj, pa u Makedoniji.

Promocija u Republici Hrvatskoj organizovana je u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, koja je s Hrvatsko-crnogorskim društvom prijateljstva Croatica-Montenegrina suorganizator toga događaja. O knjigama su govorili: akademik Ante Stamać, akademik Josip Bratulić, prof. dr Stipe Botica, urednici izdanja doc. dr Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, te prof. dr Milorad Nikčević, u ime autora.

Promocija u Makedoniji organizovana je na Filološkome fakultetu „Blaže Koneski“ u Skoplju, novembra 2012. godine. Govorili su: prof. dr Slavica Veleva, dekanica Filološkoga fakulteta; dr Violeta Piruze-Tasevska, redovni profesor na Katedri za makedonski jezik i južnoslovenske književnosti; dr Naume Radičeski, redovni profesor na Katedri za makedonski jezik i južnoslovenske književnosti; i urednici Istorije crnogorske književnosti Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.

Najznačajnija promocija van Crne Gore u 2013. godini bila je promocija časopisa Lingua Montenegrina i ostalih izdanja Instituta na Sveučilištu u Zadru, polovinom aprila 2013. godine, koja je održana na poziv domaćina.

Izdanje Leksikon istaknutih albanskih lingvista promovisano je 2. oktobra 2013. na Filološkome fakultetu Univerziteta u Skadru, u Univerzitetskoj biblioteci, takođe na poziv domaćina.

Na poziv Filološkoga fakulteta u Skoplju, sredinom novembra 2013, održana je promocija knjige Nauma Radičeskoga, a Aleksandar Radoman predstavljao je Institut na skupu o Njegošu u Skoplju i tom prilikom uspostavljena je saradnja s Institutom za makedonsku književnost, što je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o saradnji između te dvije institucije.

Institut je, s Hrvatsko-crnogorskim društvom prijateljstva Croatica-Montenegrina, Društvom hrvatskih književnika i Maticom hrvatskom, bio i organizator naučnoga skupa „Recepcija i novo čitanje Njegoša“, održanog u prostorija Društva hrvatskih književnika u Zagrebu 19. oktobra 2013. godine.

Učešće na sajmovima

Institut za crnogorski jezik i književnost samostalno je učestvovao na Podgoričkome sajmu knjiga 2012, 2013. i 2014. godine, kad je edicija Ars Poetica dobila nagradu Sajma za najbolju ediciju. Institut je 2013. učestvovao i na 5. Zimskom salonu knjige, koji je organizovala Nova knjiga. Van Crne Gore Institut je 2012. godine svoja izdanja izlagao i na Međunarodnome sajmu knjiga u Beogradu, na štandu Saveza izdavača Crne Gore, a 2013. i 2014 s OKF i na sajmovima knjiga u Sarajevu, Zagrebu, Frankfurtu i Lajpcigu.
Godine 2014. obilježena je Noć knjige u Institutu za crnogorski jezik i književnost, u sklopu koje su osnovne i srednje škole iz Podgorice dobile prigodne poklone iz naše izdavačke djelatnosti.

International cooperation

Uspostavljena je saradnja s Arhivskom i muzejskom zbirkom „Baltazar Bogišić“ u Cavtatu, nakon čega je dobijena dozvola za korišćenje građe od HAZU.

Potpisan je Sporazum o saradnji s Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom „Sv. Kliment Ohridski“ u Skoplju.

Ostvarena je saradnja s Institutom za albanologiju iz Skadra.

Dogovorena je saradnja u vidu razmjena izdanja Instituta za crnogorski jezik i književnost s Univerzitetom u Sarajevu, kao i s Knjižnicom Filozofskoga fakulteta Zagreb i s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba.

Glavni projekti Instituta za Montenegrin Language and Literature

Navedeni projekti prijavljeni su krajem 2011. godine, a njihova realizacija planirana je za 2012/2013/2014. godinu. Projekte je realizovao Institut za crnogorski jezik uz pomoć sredstava dobijenih na konkursima Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke.

Književno stvaralaštvo Crnogoraca Vojvodine

S obzirom na snažno prisustvo Crnogoraca u književnome životu Vojvodine, Institut je prepoznao da taj vid stvaralaštva Crnogoraca van Crne Gore zaslužuje temeljnu obradu i kritičko valorizovanje. Projekat se realizovao u cilju stabilizovanja crnogorske zajednice u Vojvodini te učvršćivanja književnoga stvaralaštva nastalog van matice u matičnome književnom prostoru Crne Gore. Rezultat projekta bila su dva toma: Leksikon crnogorskih pisaca u Vojvodini i Bibliografija crnogorskih pisaca u Vojvodini.

Bibliografija Njegoš (povodom 200 godina rođenja)

Cilj istraživanja bilo je skupljanje i publikacija selektivne bibliografije Njegoš u nekoliko tomova – povodom 200 godina Njegoševa rođenja. Prva godina obuhvatila je istraživanje dostupne literature o Njegošu i popis dosadašnjih izdanja Njegoševih djela – prije svega na južnoslovenskome prostoru, a onda i u širem slovenskom svijetu. Prikupljeni naslovi poslužili su za izradu selektivne bibliografije o Njegošu i njegovu djelu, koja je kao četvorotomno izdanje publikovana 2014. godine.

Društvena odgovornost

Institut za crnogorski jezik i književnost učestvovao je u akciji pošumljavanja park-šume Zlatica, kao i pošumljavanju lokacija u Kotoru i Pljevljima, i time je još jednom pokazao odgovornost prema zajednici i životnoj sredini. Ta akcija dio je projekta Za zelenu Crnu Goru (partnerski projekat – NVO Forum mladi i neformalna edukacija, Rockefeller Brothers Fund, Odjeljenje za podršku Nacionalnom savjetu za održivi razvoj, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, JP Zelenilo Podgorica i Centar za stručno obrazovanje Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore). Osim donacije za stablo, zapošljeni u Institutu učestvovali su i u sađenju.

Povodom osvojene zlatne medalje rukometne reprezentacije Crne Gore na Evropskom prvenstvu za rukometašice Institut je Rukometnome savezu Crne Gore, selektoru i svim članicama tima poklonio po jedan komplet Istorije crnogorske književnosti, reprezentativnoga izdanja Instituta.

Povodom novogodišnjih praznika Institut je donirao bibliotekama osnovnih i srednjih škola na području Podgorice i Danilovgrada po 40 primjeraka Pravopisa i 20 primjeraka Gramatike crnogorskoga jezika. Uz to svim školama poklonili smo i po jedan komplet luksuznoga izdanja Istorije crnogorske književnosti.

Proširi tekst
Skip to content