News

U svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održana je promocija knjige „Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti“ istoričara Petra Lekića.
O knjizi su govorili urednik knjige Aleksandar Radoman, istoričar Vukota Vukotić te istoričar umjetnosti Jakov Marković, a okupljenima se obratio i autor. Program je moderirala Sofija Lopičić.
Ukazujući na specifičnosti Lekićeva istoriografskog prosedea, Aleksandar Radoman je istakao: „Uz pomen Lekićeva istoriografskoga pristupa nužno je notirati i nekolike osobenosti. Prva od njih je asketska posvećenost traganju za izvorima različite provenijencije – narativne ili dokumentarne – i seriozni pristup u njihovu tumačenju. Druga je, pak, interdisciplinarna potraga koja obuhvata kako iskustva različitih naučnih disciplina tako i prilježan terenski rad, što je posebno vidljivo u nekoliko studija objavljenih u ovoj knjizi. Lekić ne ide u red ‘raspričanih’ istoričara, koji često svojom fabularizacijom povijesti zaśenjuju istorijske fenomene, već pripada krugu prilježnih tumača najraznovrsnijih istorijskih izvora, nalazeći u prošlosti tekstualne tragove ili materijalne dokaze za rekonstrukciju povijesti, približavajući nam u svedenoj, gotovo enciklopedijskoj formi istorijske događaje i fenomene.“
Osvrćući se na značaj Lekićeve knjige u tekućoj crnogorskoj istoriografskoj produkciji istoričar Vukota Vukotić je zaključio: „Upravo na stranicama koje danas promovišemo, nalazimo sve ono što istoriju kao nauku odvaja od šablona, floskula i petparačkih interpretacija. Posvećen temama poglavito srednjeg vijeka i ranog novovjekovnog perioda autor na jednostavan i plastičan način, svima koji mogu da ga isprate, pokazuje izuzetan koloplet okolnosti, događaja i slojeva koji su upredeni u ono što nazivamo prošlost Crne Gore i njenog naroda. Njegova namjera nije samo puko ređanje činjenica i podataka, već da na osnovu dostupnih izvora, terenskog rada i istraživanja, kao i dostignuća drugih srodnih naučnih disciplina, predstavi modernoj crnogorskoj publici mrežu dešavanja koja su tiho uticala i oblikovala našu prošlost čineći nas danas ovakvim kakvi jesmo.“
Istoričar umjetnosti Jakov Marković govorio je o naučnoj dosljednosti Lekića i samom značaju ovog djela za crnogorsku kulturu i dalja istraživanja: „Autor čitaoca vodi na put od antičke Duklje, preko jeretičkih sukoba u Raškoj i Bosni u XII vijeku, srednjovjekovih crkava Vranjine i Koma, crkvenih pośeda, do crnogorskih vladika Petra I i Petra II. Posmatrajući istoriju iz svog ugla autor je, đe je to bilo moguće, donosio svoje zaključke o određenim pitanjima, dok je bilo i mjesta đe nije donosio nikakve zaključke jer za njih, opravdano, nije bilo mjesta, pa je kao savjestan naučnik ostavljao to pitanje otvorenim i pozivao na buduća detaljnija istraživanja koja bi to pitanje riješila. Entuzijazam i želja za potvrđivanjem i otkrivanjem novih činjenica nagnala je autora i na terenska istraživanja. Autor zna da se određeni odgovori ne mogu pronaći samo u istorijskim izvorima, već i na terenu.“
Na samome kraju obratio se i sam autor. Lekić je u svojemu obraćanju ukazujući na teme koje je obradio u knjizi te osvrćući se i na značaj dva grada, Bara i Cetinja, u oblikovanju njegovih istraživačkih vidika, upoznao prisutne i s motivima za nastanak knjige: „Inspiracija za ovu knjigu došla je iz želje da se predstavi starija crnogorska prošlost kroz procese, s poznatim i djelimično novim činjenicama. Ovđe je svakako bitno navesti da su u prethodnom periodu nastale brojne publikacije i članci o starijoj crnogorskoj prošlosti, ali da je često ona ostala van analitičke stvarnosti.“
Na promociji je istaknuto kako knjiga „Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti“ predstavlja izuzetno vrijedno štivo crnogorske kulture i nauke, koje nije puka zbirka istorijskih činjenica, već duboka analiza istorijskih tokova i poziv na nova istraživanja.