U četvrtak, 7. septembra 2017. godine sa početkom u 9 časova i 30 minuta, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju je u hotelu Grand otvoren prvi međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani, na kojem se okupilo više od 60 eminentnih naučnika iz Crne Gore i svijeta. Njihova izlaganja su, shodno odabranim predmetima istraživanja, raspoređena u 3 tematske sesije, koje su raspoređene u dva dana, koliko simpozijum traje.
Cetinjske filološke dane I je svečano otvorio Milenko Perović, predśednik Upravnoga odbora FCJK, koji je u uvodnom obraćanju govorio o filozofskom zasnivanju norme crnogorskoga jezika. Okupljenima je pozdravne riječi uputio Željko Jozić, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a pročitane su i pozdravne riječi Josipa Silića (Zagreb) i Marka L. Grinberga (Kanzas). U sklopu svečanog otvaranja simpozijuma uručena je i Povelja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost za poseban doprinos montenegristici. Prvi laureati su Milenko Perović, Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva, Novak Kilibarda i Milorad Nikčević.
Plenarna izlaganja su počela u 10:15 h, i trajala do 11:30 h. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, je u svome obraćanju istakao značaj naučnoga rada Vojislava P. Nikčevića, kome je prva sesija skupa u cjelosti posvećena. Čirgić je naglasio da je Vojislav P. Nikčević u svojem višedecenijskom radu utemeljio jezikoslovnu montenegristiku kao posebnu granu slavistike te da njegovo obimno djelo i u perspektivi treba da bude predmet šireg naučnog interesovanja. Emil Tokaž iz Katovica je u svojemu obraćanju govorio o saradnji Vojislava P. Nikčevića s Poljacima, dok su Ljudmila Vasiljeva (Lavov) i Hasnija Muratagić-Tuna (Sarajevo) u svojim izlaganjima ispitivali položaj, značaj i elemente crnogorskog jezika i njegovih dijalekata u širim kontekstima južnoslavenskoga govornoga područja. Plenarna izlaganja je zaključio František Šistek iz Praga, koji je govorio o recepciji lika i djela Marka Miljanova u Češkoj, i načinu na koji su praški autori doprinijeli sistemskoj genezi njegova kulta kao posljednjeg junaka klasične Crne Gore, i inkarnacije najboljih junačkih vrlina tradicionalnog crnogorskog društva („čojstvo i junaštvo“).
Prva sesija, pod naslovom: Život i djelo Vojislava P. Nikčevića, je počela u 12:15 h, i obuhvatila je 14 izlaganja. Sesiju je otvorio Novak Kilibarda koji je u svojem izlaganju ispitivao fenomen istrage poturica u mitskim i empirijskim okvirima. Milorad Nikčević je u izlaganju pod naslovom Na Marginama života i stvaralačkog rada Vojislava P. Nikčevića (1935–2007), istakao one pojedinosti vezane za cjelokupni život i naučni rad Vojislava P. Nikčevića koje do sad nijesu bile osvijetljene u zvaničnim bio-bibliografskim izvorima. Aleksandar Radoman je govorio o književnoistorijskom radu Vojislava P. Nikčevića, dok je Boban Batrićevih u sklopu istih istraživačkih interesovanja govorio o dekonstruisanju mita o istrazi poturica u Nikčevićevom djelu, ističući da je autor još prije više decenija u svojim studijama argumetnovano dokazao da se radi o svojevrsnoj devetnaestovjekovnoj konstrukciji. O značaju naučnoga rada Vojislava P. Nikčevića po opštu kulturnu i hrvatsku lingvističku zajednicu govorile su Jasminka Brala-Mudrovčić (Zadar) i Vanda Babić (Zadar). Aleksandar Čogurić je kroz svoje izlaganje naglasio značaj Nikčevićeve Istorije crnogorske književnosti – od početaka pismenosti do XIII vijeka po opštu kulturu i književnu crnogorsku tradiciju te nužnost postojanja takvog djela po ukupni proces definisanja njezinih okvira. Svetlana Čabarkapa ispitivala je osobenosti naučnoga stila Vojislava Nikčevića. Sesiju je zatvorio Stevo Vučinić izlaganjem Vojislav Nikčević u svome vremenu i poslije, u kojem je sa vremenske distance govorio o okolnostima u kojima je Nikčević radio i djelovao, ali i o posthumnoj recepciji njegova naučnoistraživačkoga nasljeđa. Na kraju svih izlaganja, prisutni su imali priliku da povedu raspravu o temi završene sesije i njenim zaključcima, čime je prva sesija završena u 18 h.
Za sve učesnike i goste simpozijuma je u 20 h na Fakultetu dramskih umjestnosti organizovana izvedba pozorišne predstave „Pometnje pitomca Terlesa“, po tekstu Roberta Musila, čiju je adaptaciju za pozorište izvršio Vasko Raičević s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, dok režiju potpisuje Zoran Rakočević, a glavnu ulogu tumači glumac Marko Todorović. Predstava je rađena u produkciji Alternativne teatarske akcije. Ovom monodramom završen je bogati program prvoga dana međunarodnog naučnog simpozijuma Cetinjski filološki dani I.
U okviru druge sesije održane u Kongresnoj sali Hotela Grand 7. septembra s početkom u 9 h pod nazivom „Crnogorski jezik u južnoslovenskome kontekstu“ referate je podnijelo 17 autora.
Akademik Vukić Pulević govorio je o pitanjima homonimije i homonimske razuđenosti u crnogorskoj onomastici. Zaključak Pulevićeva referata je da mora postojati obavezna saradnja onomastičara i botaničke nauke, kao i to da ta saradnja mora biti na velikom i sigurnom uzorku. Luka Rakojević i Nenad Vujadinović ukratko su predstavili istoriju stripa i ukazali na mjesto crnogorskog stripa u njoj i njegove najznačajnije predstavnike. Od jezičko-stilskih karakteristika stripa izdvojili su arhaizaciju i adaptaciju / prethistorijski jezik i pseudoarhaizaciju pojmova poput Njujorkopolisa i sl. interesantnih primjera. Amira Turbić-Hadžagić i Elvir Musić analizirali su ojkonime u popisima Zvorničkoga sandžaka. Slijedeći odabrani onomastički materijal iz spomenika s početka XVI vijeka, autori su analizirali ojkonime (iščezle i preimenovane) s aspekta njihova porijekla (slovenskoga, turskoga, hebrejskoga, gotskoga, češkoga itd.). Posvjedočene su, pored ostaloga, različite jezičke tradicije i supstrati koji nijesu u genetskoj vezi s bosanskim jezikom. Diana Stolac u okviru teme Sintaksičke napomene uz djelo Petra II Petrovića-Njegoša govorila je o atribuciji u Gorskome vijencu i to s obzirom na strukturu, na poredak sastavnica i na odnose zavisnosti. Jasmin Hodžić je u izlaganju pošao od činjenice da je stanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori veoma slično s obzirom na izraženu multikulturalnost. Naši jezici nijesu nastali raspadom sh. jezika. Srpskohrvatska jezička zajednica, konstatuje Hodžić, vještačka je tvorevina. Branko Kuna (koautorski rad s B. Aljukićem) govorio je o strategijama imenovanja u političkome diskursu na korpusu iz hrvatskih, bosanskih i crnogorskih portala kroz metodološki okvir diskursko-istorijskoga pristupa, te ukazao na to kako se otklonom od standarnih oblika upotrebe imena iskazuje posebna simbolička moć. O crnogorskome jeziku u prevodilačkim poslovima u Njemačkoj govorio je Mieczysław Dziekoński. Autor je predstavio probleme koji su uočljivi svakodnevno (odsustvo savremenih publikacija, lektora i lektorata itd.). U referatu Ireneusz Kida konstatovano je da se jezička osviješćenost smanjuje kad je jezik dobro utemeljen jer je zreo i omogućava naprednu komunikaciju. O stanju u bosanskohercegovačkoj zajednici kroz istoriju metodike nastave maternjega jezika u jugoslovenskoj zajednici govorio je Sead Nazibegović. Katarina Lozić-Knezović analizirala je neke jezičke osobine posvjedočene u hrvatskoglagoljskome spomeniku s početka XVI vijeka. Markantna obilježja Pravopisa bosanskoga jezika iz 1996. i Pravopisa crnogorskoga jezika iz 2010. izdvojile su i opisale Belkisa Dolić i Almira Džanić. Pored ostaloga, osvrnule su se na terminologiju, „tehničku koncepciju“, konkretna rješenja, pravila i pravopisni rječnik. Simon Sazdov na primjerima jednačenja konsonanata po zvučnosti govorio je o rješenjima u crnogorskome i makedonskome standardnom jeziku i o potrebi njihova preispitivanja pod sve većim uticajem engleskog jezika. Iskustva na izradi i objavljivanju prvoga crnogorskoga rječnika fudbalske terminologije predstavio je Milovan Đukanović. Dat je pregled sličnih aktivnosti na prostoru bivše Jugoslavije.
Tokom druge sesije izloženo je 13 referata (ukupno 17 autora). Referatima su obuhvaćene ove oblasti: sintaksa, onomastika, sociolingvistika, metodika nastave maternjega jezika, pravopisna problematika, leksikografija, analiza diskursa. Uspješan rad druge sesije Cetinjskih filoloških dana okončan je diskusijom u kojoj su učestvovali: Emil Tokaž, Branko Kuna, Hasnija Muratagić-Tuna, Milenko Perović, Belkisa Dolić, Diana Stolac, Simon Sazdov, Jasmin Hodžić.
U okviru sesije III koja nosi naziv „Crnogorska književnost i kultura u južnoslovenskome kontekstu“ predstavilo se 15 izlagača iz Crne Gore i regiona.
Uvodnim izlaganjem obratila se Sofija Kalezić-Đuričković koja je govorila o proznome književnom stvaralaštvu Bosiljke Pušić i time ukazala na niz specifičnosti crnogorskoga ženskoga pisma. Doktorand Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu Jovana Nikolić analizirala je lik Petra II Petrovića-Njegoša u esejima Iva Andrića, koji je, kako je istakla, snagom riječi i izraza udahnuo živost Njegoševu portretu. Generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, magistar istorije kulture i istorijske antropologije Milica Nikolić ukazala je na kompleksnost identifikacije granica određenoga kulturnog konteksta autora i autorki u oblasti književnosti. Vodeći se idejom o dinamičkim procesima identifikacije, Nikolić je predočila raznovrsne procese kojima kulturni kontekst utiče na pojedinca, kao i procese u kojima pojedinci utiču na kulturni kontekst.
Saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, Marijana Terić opisala je prozno stvaralaštvo Marka Vešovića, kao jednoga od najznačajnijih pjesnika postjugoslovenske književnosti, odnosno „južnoslovenskoga erudite“ koji je na osnovu vlastitoga egzistencijalnog iskustva svojim pjesničkim tekstovima napisao govor o ljepoti poezije i književnosti. Andrijana Nikolić s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost svojim izlaganjem o poetici bijele boje u djelima „Mojkovačka bitka“, „Nevidbog“ i „Hajka“, posebnu pažnju usmjerila je na simboliku bijele boje definišući je kao nagovještaj za nadolazeću i neizbježnu smrt koja prati junake odabranih djela. Pozorišna kritičarka i saradnica u nastavi na FCJK Maja Mrđenović konstatovala je da u Crnoj Gori postoji vidan nedostatak interesovanja za dramsko stvaralaštvo namijenjeno mladim generacijama, što se ogleda kako u malom broju tekstova, tako i u njihovom generalno veoma slabom kvalitetu. Tim povodom naglasila je potrebu organizovanja određenih akcija u cilju promocije i razvoja domaćega dramskog stvaralaštva za mladu publiku. Viša bibliotekarka iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Jasmina Bajo govorila je o poetskom stvaranju Ljudevita Paskvalića u kontekstu renesansne poezije Dubrovnika i Boke Kotorske.
Doktorand Filozofskoga fakulteta u Novom Sadu Milica Vučković napravila je komparativnu analizu koja se odnosila na tumačenje Njegoševa stvaralaštva u vizuri Milovana Đilasa, Nikolaja Velimirovića i Isidore Sekulić. Ethem Mandić je u svome referatu propitivao žanrovske karakteristike Njegoševa Gorskog vijenca u kontekstu poetike romantizma. Sesiju je zatvorio Milan Marković, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, govoreći o književnoteorijskim pogledima Borislava Pekića u zbirci pripovjedaka „Novi Jerusalim“ u kojoj se, po njegovim riječima, ogleda autorova poetika u orahovoj ljusci. Nakon posljednjega izlaganja, uslijedila je kratka diskusija tokom koje je Milorad Nikčević ukazao na neke probleme vazane za recepciju Njegoševa djela.
Sesija je zaključena u 13:30 h.
Učesnici simpozijuma prisustvovali su otvaranju izložbe posvećene crnogorskoj filologiji u 15:00 h u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević”, nakon čega je uslijedila pośeta cetinjskim muzejima.
Novosti
