Na Fakultetu je prikazan film Maje Janjušević o Vitovu životu i stvaralaštvu „U trag zaboravu“. Maksim Vujačić održao je predavanje i odgovarao na pitanja studenata, dok je Miro Nikolić maestralno govorio Vitove stihove. Promovisana je i „Bio-bibliografija Vitomira Vita Nikolića“, ovogodišnje izdanje Fakulteta, koju je izradila Vera Đukanović i o kojoj je, pored autorke, govorila i mr Marijana Terić.
Maksim Vujačić, publicista i novinar, postao je biograf Vita Nikolića po pjesnikovoj želji. „Posljednji moj susret i razgovor s Nikolićem biće glavnim razlogom što sam pristupio pisanju ove knjige. A da budem njegov biograf odlučivao je i on sam“ – ispričao je Vujačić. Krajem septembra 1991. godine u nikšićkom „Zahumlju“ Vito je pričao za sve iznenađujuću priču – kao da se oprašta. „Govori nam što će se dešavati poslije njegove smrti: stvaranje lažnog mita o njemu kao od komunističke vlasti proganjanom pjesniku, zloupotrebe detalja iz njegove biografije, površnost u shvatanju njegova djela itd. I traži od nas da pamtimo to njegovo slovo – neizrečeno, ali kao da se podrazumijeva – da se i tome suprotstavimo. Koliko je te noći bio u pravu uvjerili smo se ubrzo poslije njegove smrti 1994. godine. Počela je tada i do danas se uvećavala cijela jedna „bio-bibliografija“ (pogotovu kad su u pitanju biografske činjenice) neutemeljenih, netačnih, površnih novinskih i drugih napisa o Vitu Nikoliću. Nije od strane stručne književne kritike dovoljno proučeno i književno izvrednovano njegovo djelo“ – kazao je Vujačić, navodeći da Vito nije bio pjesnik bunta, ali još manje „spomenarski pjesnik“ kako su ga neki nazivali. Vito, prema riječima Maksima Vujačića, nije bio ni isključivo pjesnik za đecu, te da ostaje na novim generacijama književnih kritičara da se u budućnosti temeljnije pozabave Vitovim djelom.
Kada je riječ o „Bio-bibliografiji“ Vita Nikolića, čiji je izdavač Fakultet za crnogorski jezik i književnost, autorka Vera Đukanović kazala je da Bio-bibliografija sadrži 1440 bibliografskih jedinica.
„Bio-bibliografiju Vita Nikolića radila sam tokom 2014. godine, povodom 80 godina od rođenja i 20 godina od smrti pjesnika. Tek kad sam izlistala antologije, čitanke, časopise… i popisala svu građu, ispostavilo se da Vitova bibliografija brojčano nije velika. Njegov opus nije veliki, a isto tako o njemu nijesu mnogo pisali ni književni kritičari – što ne umanjuje ljepotu i značaj njegova stvaralaštva” – kazala je Đukanović. Prema njenim riječima bibliografija Vita Nikolića sadrži 1440 bibliografskih jedinica. Podijeljena je u dvije cjeline: Stvaralaštvo Vita Nikolića i Literatura o Vitu Nikoliću. Bibliografska građa unutar pojedinačnih cjelina, odnosno grupa raspoređena je po principu hronološkoga niza – prema godini objavljivanja. Bibliografske jedinice urađene su prema međunarodnim standardima bibliografskog opisa. Bio-bibliografija Vita Nikolića rađena je s namjerom da bude podsticaj za dalja istraživanja lika i djela pjesnika o čijoj poeziji, iako je volimo i rado čitamo, nije napisano mnogo književnih studija – poručila je Vera Đukanović.
Prema riječima Marijane Terić ovo nije samo promocija „Bio-bibliografije“, već prilika da se priśetimo cjelokupnoga stvaralaštva ovoga crnogorskog pjesnika i „dobroga duha Nikšića“, čije je ime ostalo vječno urezano u srce grada. „Bio-bibliografija predstavlja dragocjeno djelo koje treba da bude polazište za buduće istraživačke radove, a uvjereni smo da će ovo izdanje FCJK afirmisati brojne književne stvaraoce da temeljnijim analitičkim pristupom uvećaju postojeće bibliografske jedinice, tako da ime Vita Nikolića sve češće ispunjava stranice crnogorske književnosti, posebno crnogorskoga pjesništva” – poručila je Terić.
Jelena Đukanović, Pobjeda.