Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost i Ambasada Republike \u010ce\u0161ke u Crnoj Gori organizuju Dane \u010de\u0161ke kulture koji \u0107e se odr\u017eati 20. i 21. aprila 2023. s po\u010detkom u 10 sati.<\/p>\n\n\n\n
Prvoga dana, u \u010detvrtak 20. 4. s po\u010detkom 10 h bi\u0107e uprili\u010deno predstavljanje knjige Istorija Jevreja u Crnoj Gori <\/em>\u2013<\/em><\/a> Od antike do Holokausta<\/em> \u010de\u0161koga balkanologa Franti\u0161eka \u0160isteka.<\/p>\n\n\n\n Knjiga daje pregled dosad uglavnom skrivene i nepoznate istorije Jevreja u Crnoj Gori. Istra\u017eivanje najprije obuhvata arheolo\u0161ke i istorijske izvore koji dokumentuju najranije tragove prisustva Jevreja na podru\u010dju Crne Gore u antici i srednjem vijeku. Autor zatim posebnu pa\u017enju posve\u0107uje zagonetnoj li\u010dnosti Sabbatai Zevija, najpoznatijeg \u201ela\u017enog mesije\u201c moderne jevrejske istorije, koji je posljednje godine \u017eivota proveo u izgnanstvu u Ulcinju, \u0111e je i pokopan 1676. godine. Sljede\u0107a poglavlja odnose se na prisutnost (kao i odsutnost) Jevreja u nezavisnoj Crnogorskoj monarhiji prije 1918, Jevrejima na osmanskoj teritoriji Novopazarskog sand\u017eaka i na malu, ali rastu\u0107u jevrejsku zajednicu Boke Kotorske i Crnogorskoga primorja pod Habsbur\u0161kom monarhijom. Nakon rasprave o jevrejskoj demografiji, vjerskoj organizaciji i sudbinama zna\u010dajnih li\u010dnosti jevrejskog porijekla koje su \u017eivjele u Crnoj Gori pod kraljevskom Jugoslavijom u me\u0111uratnom razdoblju, knjiga donosi detaljnu analizu sudbine doma\u0107ih Jevreja i jevrejskih izbjeglica iz drugih djelova Jugoslavije. Tokom Drugog svjetskog rata, nakon po\u010detne italijanske fa\u0161isti\u010dke okupacije (1941\u20131943), Crnu Goru je okupirala nacisti\u010dka Njema\u010dka (1943\u20131944) koja je brzo pro\u0161irila svoje antisemitske mjere i genocidne planove na ovaj dio Evrope. Preko stotinu Jevreja koji su se skrivali na teritoriji Crne Gore zarobljeno je i kasnije stradalo u nacisti\u010dkim koncentracionim logorima kao \u017ertve holokausta, ali je jo\u0161 nekoliko stotina Jevreja pre\u017eivjelo rat u Crnoj Gori zahvaljuju\u0107i pomo\u0107i lokalnog stanovni\u0161tva i jugoslovenskim partizanskim snagama me\u0111u kojima su bili i mnogi jevrejski borci.<\/p>\n\n\n\n Recenzenti knjige su: prof. dr sc. Ivo Goldstein (Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu), dr sc. Elijas Tauber (Univerzitet u Sarajevu), a izdava\u010d je Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n Na promociji knjige govori\u0107e ambasadorka Republike \u010ce\u0161ke u Crnoj Gori NJ. E. Janina Hrebi\u010dkova i autor.<\/p>\n\n\n\n Drugi dan manifestacije predvi\u0111en je za emitovanje fimova Havel <\/em>i Jan Palach<\/em><\/strong>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Havel<\/strong> Ovo je film o V\u00e1clavu Havelu, o ljudskom bi\u0107u od krvi i mesa, o disidentu iz vremena kada je u komunisti\u010dkom zato\u010deni\u0161tvu pisao pozori\u0161ne komade i beletristiku i dok nije bio poznat kao dramaturg, politi\u010dar niti kao pred\u015b<\/a>ednik, o \u010dovjeku koji je, sa mladim ljudima na ulicama Praga, po\u010deo ispisivati novu istoriju demokratije tada\u0161nje \u010cehoslova\u010dke, sve do momenta kada je postao prvi demokratski izabrani pred\u015bednik. Film govori o jednoj od najistaknutijih li\u010dnosti \u010de\u0161ke istorije. Ne o\u010dekujte portret dr\u017eavnika, ve\u0107 portret umjetnika koji \u0107e dr\u017eavnik tek postati. Radnja filma Havel<\/em> odvija se izme\u0111u 1968. i 1989. godine i prikazuje transformaciju glavnog lika od uspje\u0161nog dramskog pisca, aktiviste za ljudska prava pa sve do vo\u0111e Pli\u0161ane revolucije i globalne ikone. Film Havel<\/em> nudi prije svega uzbudljivu i malo poznatu pri\u010du, kakvih nema mnogo na svijetu.<\/p>\n\n\n\n Drama \/ \u017divotopisni \u017eanr, \u010ce\u0161ka, 2020, 105 min. Re\u017eija: Sl\u00e1vek Hor\u00e1k. Scenario: Sl\u00e1vek Hor\u00e1k, Rudolf Such\u00e1nek. Kamera: Jan \u0160\u0165astn\u00fd. Uloge: Viktor Dvo\u0159\u00e1k, A\u0148a Geislerov\u00e1, Martin Hofmann, Stanislav Majer…<\/p>\n\n\n\n Obezbije\u0111en titl.<\/p>\n\n\n\n ULAZ SLOBODAN!<\/p>\n\n\n\n Jan Palach<\/strong> Film prikazuje posljednjih nekoliko mjeseci \u017eivota Jana Palaha i to na osnovu dostupnih \u010dinjenica i izvora, a istovremeno poku\u0161ava da objasni \u0161ta se tome mladi\u0107u motalo po glavi. O svojoj odluci, Jan Palach nije govorio ni sa kim, pa ni sa sebi bliskima. Nije ni odavao naznake da je sposoban za ne\u0161to takvo. U filmu je prikazana njegova veza sa \u0111evojkom Helenkom, buran studentski \u017eivot 1968. godine, su\u017eivot sa majkom u rodnoj ku\u0107i, kako do\u017eivljava studentske brigade u Kazahstanu i Francuskoj, ide u \u0161kolu, sve posmatra i samo \u0107uti. Ba\u0161 kao \u0161to su se javni \u017eivot, karakter ulica i izrazi ljudi promijenili od jeseni \u2019<\/a>68. godine, tako se ne\u0161to de\u0161ava i sa Janom. Kako to da njegova \u0111evojka, majka, drugovi iz razreda nijesu ni\u0161ta primijetili? Jan je tog jutra uzeo u\u017einu, koju mu je majka pripremila, na\u0161alio se sa cimerom u spavaonici i istu\u0161irao se prije polaska u grad. Kamera kroz cijeli film prati Janovo lice i poku\u0161ava da uhvati te trenutke odluke…<\/p>\n\n\n\n Drama \/ \u017divotopisni \u017eanr \u010ce\u0161ka, 2018, 124 min. Re\u017eija: Robert Sedl\u00e1\u010dek. Scenario: Eva Kant\u016frkov\u00e1. Kamera: Jan \u0160uster. Uloge: Viktor Zavadil, Zuzana Byd\u017eovsk\u00e1, Denisa Bare\u0161ov\u00e1, Krist\u00edna Kan\u00e1tov\u00e1, Jan Vondr\u00e1\u010dek, Michal Balcar, Karel Jir\u00e1k, G\u00e9rard Robert Gratadour…<\/p>\n\n\n\n Obezbije\u0111en titl.<\/p>\n\n\n\n ULAZ SLOBODAN!<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost i Ambasada Republike \u010ce\u0161ke u Crnoj Gori organizuju Dane \u010de\u0161ke kulture koji \u0107e se odr\u017eati 20. i 21. aprila 2023. s po\u010detkom u 10 sati. Prvoga dana, u \u010detvrtak 20. 4. s po\u010detkom 10 h bi\u0107e uprili\u010deno predstavljanje knjige Istorija Jevreja u Crnoj Gori \u2013 Od antike do Holokausta<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9538,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9537"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9537"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9537\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9539,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9537\/revisions\/9539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9537"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9537"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9537"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Petak, 24. 4. 2022. u 10 h<\/strong>
Fakultet za crnogoski jezik i knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Petak, 24. 4. 2022. u 12 h<\/strong>
Fakultet za crnogoski jezik i knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n