{"id":9414,"date":"2023-02-22T13:52:33","date_gmt":"2023-02-22T12:52:33","guid":{"rendered":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/?p=9414"},"modified":"2023-02-22T13:52:35","modified_gmt":"2023-02-22T12:52:35","slug":"tribina-crnogorski-jezik-u-proslosti-i-sadasnjosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/novosti\/tribina-crnogorski-jezik-u-proslosti-i-sadasnjosti","title":{"rendered":"Tribina: Crnogorski jezik u pro\u0161losti i sada\u0161njosti"},"content":{"rendered":"\n

Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost (FCJK) klju\u010dna je institucija kada je rije\u010d o crnogorskom jeziku i njegovom pozicioniranju u slavisti\u010dkom svijetu i na nau\u010dnoj sceni uop\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

\u010casopis Lingua Montenegrina i nau\u010dni simpozijum Cetinjski filolo\u0161ki dani okupljaju nau\u010dnike iz brojnih zemalja koji su podr\u0161ka radu i misiji FCJK. Zbog \u010destih kritika na ra\u010dun Fakulteta od strane protivnika i samog naziva crnogorski jezik 2021. godine oformljen je Me\u0111unarodni komitet za o\u010duvanje i razvoj Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, \u010dime inostrane kolege pru\u017eaju pomo\u0107 i podr\u0161ku crnogorskim profesorima i studentima.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorski jezik \u201ebije bitku\u201c za svoj status i ime jo\u0161 od 19. vijeka. To su \u010dinili, uglavnom, pojedinci. Godine 1968. godine prvi put organizovano grupa intelektualaca ukazala je na to da crnogorska nacija ima i svoju crnogorsku kulturu, \u0161to je izazivalo polemike i negiranja, a ti ljudi nazivani su nacionalistima. Polemike i negiranja crnogorskog jezika i kulture nastavljaju se i danas na sli\u010dan na\u010din, istaknuto je na tribini \u201eCrnogorski jezik u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201c, koja je odr\u017eana u Narodnoj biblioteci \u201eRadosav Ljumovi\u0107\u201c u Podgorici, povodom Dana maternjeg jezika, 21. februara.<\/p>\n\n\n\n

Profesori na FCJK Jelena \u0160u\u0161anj i Milan Markovi\u0107 u razgovoru sa moderatorom \u0110or\u0111em \u0160\u0107epovi\u0107em pod\u015betili su i na proces standardizacije crnogorskoga jezika, koji je po\u010deo nakon 2007. godine, kada je crnogorski jezik Ustavom Crne Gore definisan kao slu\u017ebeni.<\/p>\n\n\n\n

\u201eCrnogorski jezik 2023. godine bije iste bitke kao 60-ih i 70-ih godina pro\u0161log vijeka, a to se de\u0161ava i od kraja 19. vijeka, kada je Lazar Tomanovi\u0107, kao Crnogorac, doktor pravnih nauka, polemisao sa izvanjcem Jovanom Pavlovi\u0107em, koji je bio urednik \u010dasopisa \u201eCrnogorka\u201c, zbog toga \u0161to je Pavlovi\u0107 izmijenio Tomanovi\u0107ev tekst napisan crnogorskim jezikom u primjerima \u0161jutra, \u0161jeme (a ne sjutra i sjeme), smatraju\u0107i da treba uvesti oznaku \u015b u latini\u010dno pismo i digram u \u0107irili\u010dno\u201c, istakla je Jelena \u0160u\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n

Pod\u015betila je i na slu\u010daj sa po\u010detka 20. vijeka, kada je \u0110uro \u0160padijer napisao gramatiku srpskoga jezika za 3. i 4. razred osnovne \u0161kole i uveo neke karakteristike crnogorskog jezika, koje se  nijesu javljale na okolnim teritorijama, zbog \u010dega  je Mirko Miju\u0161kovi\u0107, koji se tada vratio sa Velike \u0161kole iz Beograda sugerisao da to nije trebalo uraditi, ve\u0107 u \u0161kolama predavati karakteristike \u201etoga nekog zajedni\u010dkog jezika”.<\/p>\n\n\n\n

Grupna reakcija intelektualaca desila se 1968. godine, kada je organizovan skup Crnogorska kultura i putevi njenog razvoja, na kojem je Radoje Radojevi\u0107 iznio stav da \u201ekada postoji crnogorska nacija, treba da postoji i crnogorska kultura. Podr\u0161ku i tada i kasnije svojim nau\u010dnim radovima i nastupima u javnosti pru\u017eili su i Vojislav P. Nik\u010devi\u0107, Danilo Radojevi\u0107, Radoje Radojevi\u0107, Milorad Stojivi\u0107, Radoslav Rotkovi\u0107, a neki od njih bili aktivni i pri izradi crnogorskoga pravopisa\u201d, navela je profesorica \u0160u\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n

Ona je pod\u015betila i na proces standardizacije crnogorskog jezika i na to kako je formiran Savjet za standardizaciju jezika s ciljem da izradi gramatiku, pravopis i rje\u010dnik. Savjet je \u010dinilo 13 ljudi, lingvista, filologa, knji\u017eevnika i kulturnih radnika, koji ipak nijesu uspjeli da na\u0111u zajedni\u010dki stav, pa je Ministarstvo prosvjete pozvalo ljude izvan Crne Gore da urade taj posao.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSporenja unutar Savjeta nastala su zbog na\u010dela da treba standardizovati jekavsku jotaciju, pa je Ministarstvo prosvjete pozvalo eksperte sa strane: lingvistu Josipa Sili\u0107a iz Zagreba, Milenka Perovi\u0107a iz Srbije, koji se bavi filozofijom jezika, te Ljudmilu Vasiljevu iz Ukrajine, koja izu\u010dava ju\u017enoslovenske jezike.<\/p>\n\n\n\n

Krenula je tada negativna propaganda, kako da Pravopis crnogorskoga jezika usvajaju ljudi koji nijesu izvorni govornici toga jezika. Istovremeno negatori su se dr\u017eali pozicije da crnogorski jezik, kao neki razli\u010diti jezik, ne postoji, ve\u0107 je jedan zajedni\u010dki, \u0161to ne\u0111e jeste ta\u010dno, jer je u pitanju jedan zajedni\u010dki \u0161tokavski sitem iz kojeg su iza\u0161la \u010detiri standarda: bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski\u201c, istakla je \u0160u\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n

Pravopis je usvojen, zatim i Gramatika crnogorskoga jezika, \u010diji su autori: Adnan \u010cirgi\u0107 (fonologija), Josip Sili\u0107 (morfologija) i Ivo Pranjkovi\u0107 (sintaksa).<\/p>\n\n\n\n

Osporavanja postojanja crnogorskog jezika se nastavljaju. Kao \u201e argumenti\u201c isti\u010du se engleski jezik koji se govori u vi\u0161e zemalja u svijetu i isto se zove, ali Jelena \u0160u\u0161anj nagla\u0161ava i primjere jezika u Evropi, u skandinavskim zemljama: \u0161vedski, danski i norve\u0161ki su posebni standardizovani jezici, a me\u0111usobno razumljivi.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i na na\u0161im prostorima: ime jezika nije lingvisti\u010dko pitanje, ve\u0107 politi\u010dko i ideolo\u0161ko. Odre\u0111uje se dogovorom, kao \u0161to je svojevremeno Novosadskim dogovorom (1954) zajedni\u010dki jezik nazvan srpskohrvatskim, navela je Jelena \u0160u\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n

Na tribini je istaknuto da postoji interesovanje na\u0161ih ljudi u dijaspori da u\u010de crnogorski jezik, te da je prije nekoliko godina organizovan kurs crnogorskoga jezika u Argentini, \u0111e \u017eivi veliki broj  potomaka crnogorskih iseljenika, koji Crnu Goru do\u017eivljavaju ili mati\u010dnom zemljom ili zemljom porijekla i koji \u017eele da nau\u010de i njen jezik i kulturu i istoriju.<\/p>\n\n\n\n

Milan Markovi\u0107, profesor na FCJK, boravio je 2018. godine kao predava\u010d na kursu koji je bio organizovan u Univerzitetskom centru u Buenos Airesu i koji je poha\u0111alo vi\u0161e od stotinu kandidata. Ve\u0107inom su bili Crnogorci, ali i ljudi iz zemalja u okru\u017eenju, te Argentinci.<\/p>\n\n\n\n

Prethodno su dvije studentkinje iz Argentine samoinicijativno do\u0161le da studiraju na FCJK, \u0161to je bio podstrek za organizovanje kursa.<\/p>\n\n\n\n

Bio je pokrenut i online kurs, posredstvom internet sajta FCJK, za u\u010denje crnogorskoga jezika govornicima albanskog, turskog, engleskog i \u0161panskog, ali, na\u017ealost trenutno nije u funkciji.  Markovi\u0107 o\u010dekuje da \u0107e biti ponovo, materijal je sa\u010duvan, a problemi su tehni\u010dke prirode i o\u010dekuje da \u0107e uskoro biti rije\u0161eni i da \u0107e onlin kurs crnogorskog jezika profunkcionisati.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost (FCJK) klju\u010dna je institucija kada je rije\u010d o crnogorskom jeziku i njegovom pozicioniranju u slavisti\u010dkom svijetu i na nau\u010dnoj sceni uop\u0161te. \u010casopis Lingua Montenegrina i nau\u010dni simpozijum Cetinjski filolo\u0161ki dani okupljaju nau\u010dnike iz brojnih zemalja koji su podr\u0161ka radu i misiji FCJK. Zbog \u010destih kritika na ra\u010dun Fakulteta od<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9415,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9414"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9414"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9414\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9418,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9414\/revisions\/9418"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}