{"id":9404,"date":"2023-02-21T22:14:48","date_gmt":"2023-02-21T21:14:48","guid":{"rendered":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/?p=9404"},"modified":"2023-02-21T22:14:49","modified_gmt":"2023-02-21T21:14:49","slug":"crnogorska-jezicka-norma-primjer-demokratskog-rjesenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/novosti\/crnogorska-jezicka-norma-primjer-demokratskog-rjesenja","title":{"rendered":"CRNOGORSKA JEZI\u010cKA NORMA PRIMJER DEMOKRATSKOG RJE\u0160ENJA"},"content":{"rendered":"\n

Iako je crnogorski jezik Ustavom Crne Gore 2007. godine definisan kao slu\u017ebeni jezik u Crnoj Gori, polemike o crnogorskom jeziku ne prestaju, a glavni kamen spoticanja je jotovanje koje nije, niti bi smjelo imati bilo kakvih ideolo\u0161kih tragova.<\/p>\n\n\n\n

Uz to pravopis crnogorskog jezika je demokratski, dozvoljava govorniku da bira koju \u0107e varijantu koristiti, ocjena je Jelene \u0160u\u0161anj, profesorice na Fakultetu za crnogorski jezik i knji\u017eevnost (FCJK) na Cetinju. Ona je tokom promocije bibliografije Crnogorski jezik 1786 \u2013 2020, na FCJK, istakla da su, ipak, obje pozicije u polemikama ideolo\u0161ke, nau\u010dne ili kvazinau\u010dne, u kojem god periodu da su se de\u0161avale: u 19. ili 21. vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorski jezik je jo\u0161 od polovine 19. vijeka privla\u010dio brojne istra\u017eiva\u010de iz Evrope, o njemu je napisano hiljade studija i knjiga, koje prezentuju gra\u0111u ili obja\u0161njavaju pojedine jezi\u010dke osobine i fenomene. Popis studija koje se bave samim jezikom kao i onih koje su nastale iz potrebe da se jezik negira ili da se afirmi\u0161e kao poseban jezik u okviru \u0161kokav\u0161tine, kao i svih tekstova koji su se ticali crnogorskoga jezika, uradili su cetinjski bibliografi Nada Dra\u0161kovi\u0107 i Petar Krivokapi\u0107, a izdava\u010di Bibliografije su FCJK i Narodna biblioteka  Radosav Ljumovi\u0107 Podgorica.<\/p>\n\n\n\n

 Na predstavljanju bibliografije, uprili\u010dene povodom 21. februara, Dana maternjeg jezika, Nada Dra\u0161kovi\u0107 je istakla da se veliki dio jedinica odnosi na polemike, te pod\u015betila na polemiku izme\u0111u Lazara Tomanovi\u0107a i Jovana Pavlovi\u0107a, u listu Crnogorka iz 1884. godine, u kojoj Tomanovi\u0107 pi\u0161e: \u201eU mojijema utiscima Na povratku sa Brankove sve\u010danosti, \u0161to su u Crnogorki  pe\u010datani, ima pravopisnijeh pogre\u0161aka, koje \u0107e\u0161 mi dopustiti, da ispravim. Ja sam ove utiske pisao po eufoniji, koja vlada na ovijem na\u0161ijem stranama, tako da mjesto  djevojka, gdje, vidjeti, letjeti, tje\u0161iti, ja pi\u0161em \u0111evojka, \u0111e, vi\u0111eti, le\u0107eti, \u0107e\u0161iti…<\/p>\n\n\n\n

Najposlije pi\u0161em \u0161jutra, \u0161jekira, \u0161jeme, a ne sjutra, sjekira, sjeme, a ti mi ni prvo ni drugo ne trpi\u0161, ti si me ispravljao prema pravilima eufonije, ve\u0107inom usvojenijem, ali ne svuda, jer ti se \u0111e-\u0111e potkrala koja moja pogre\u0161ka. Tako se dogodilo da su moji \u010dlanci iza\u0161li pe\u010datani ni po ve\u0107inom vladaju\u0107ijem pravilima eufonije, ni po eufoniji koja vlada kolika je Hercegovina i Crna Gora sa njihovijem Primorjem, po kojoj bi ja \u0161\u0107io pisati\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJotovanje ili jotacija je glasovna promjena koja je nau\u010dno identifikovana i ne nosi sobom niti bi smjela nositi nikakve ideolo\u0161ke tragove. Me\u0111utim, usljed brojnih zloupotreba propagandnih aktivnosti odre\u0111ene grupe ideolo\u0161ki oblikovane, \u0161to lingvista, \u0161to kulturnih radnika ili prosto javnosti, ta neutralna glasovna promjena je dobila neko drugo zna\u010denje. Sa druge strane, druga grupa polemi\u010dara, kroz istoriju, ka\u017ee: dozvolite mi da pi\u0161em onako kako govorim. Vrlo mi je simptomati\u010dno to \u0161to se ljudi koji se danas protive uvo\u0111enju jotacije u crnogorski pravopis pozivaju na Vuka (Karad\u017ei\u0107a), kojemu se pripisuje na\u010delo Pi\u0161i kao \u0161to govori\u0161, a bore se protiv 2010. godine objavljenih Pravopisa i Gramatike crnogorskog jezika, koji po\u010divaju upravo na tome postulatu. Kada ka\u017eemo da je Pravopis crnogorskog jezika demokratski, mislimo na to da smo poku\u0161ali dovesti stvari na nivo na kojem \u0107e korisnici, govornici, sami odlu\u010diti kako \u0107e javno govoriti\u201c, pojasnila je prof. \u0160u\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada se govori o jezi\u010dkoj politici, ideologija se ne mo\u017ee isklju\u010diti, samo je pitanje ho\u0107e li na\u0161a ideologija biti elitisti\u010dka, ho\u0107e li i za nas biti \u017eelja da se jedan krug ljudi izdvoji i samim jezi\u010dkim izrazom koji koristi ili \u0107e na\u0161a jezi\u010dka politika biti u skladu sa onim modernim, savremenim sociolingvisti\u010dkim shvatanjima da je \u010dovjek, govornik vlasnik jezika i da mu je pravopis dao tu mogu\u0107nost da bira koju varijantu \u0107e koristiti\u201d, istakla je Jelena \u0160u\u0161anj i dodala da je \u201csvaki otpor ovako formulisanom pravopisu i ovako formulisanoj jezi\u010dkoj politici, izrazito negativan i anticivilizacijski\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Prema rije\u010dima Krivokapi\u0107a, nastojali su da evidentiraju sve monografske publikacije ili radove u njima, kao i u periodici, o jeziku u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

Koristili smo bogate fondove Nacionalne biblioteke \u201d\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201d ali i elektronske kataloge i digitalizovanu, naro\u010dito stariju periodiku nacionalnih i ostalih biblioteka sa podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Bibliografsku gra\u0111u \u010dini 13437 bibliografskih jedinica. Bibliografija je podijeljena u: Posebna izdanja, priloge u knjigama i zbornicima radova i u priloge u periodici.<\/p>\n\n\n\n

Obuhva\u0107eni su i nau\u010dni i stru\u010dni radovi o crnogorskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Autori su poru\u010dili da je impozantan broj kori\u0161\u0107ene literature pri izradi Bibliografije, te da ostaje dovoljno prostora za dopune i nova istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je crnogorski jezik Ustavom Crne Gore 2007. godine definisan kao slu\u017ebeni jezik u Crnoj Gori, polemike o crnogorskom jeziku ne prestaju, a glavni kamen spoticanja je jotovanje koje nije, niti bi smjelo imati bilo kakvih ideolo\u0161kih tragova. Uz to pravopis crnogorskog jezika je demokratski, dozvoljava govorniku da bira koju \u0107e varijantu koristiti, ocjena je<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9405,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9404"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9409,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404\/revisions\/9409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}