{"id":9299,"date":"2022-12-20T12:46:33","date_gmt":"2022-12-20T11:46:33","guid":{"rendered":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/?p=9299"},"modified":"2022-12-20T12:49:32","modified_gmt":"2022-12-20T11:49:32","slug":"na-fcjk-odrzan-omaz-piscu-ljubomiru-durkovicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/novosti\/na-fcjk-odrzan-omaz-piscu-ljubomiru-durkovicu","title":{"rendered":"NA FCJK ODR\u017dAN OMA\u017d PISCU LJUBOMIRU \u0110URKOVI\u0106U"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>U Sve\u010danoj sali Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju odr\u017ean je oma\u017e nedavno preminulom crnogorskom knji\u017eevniku Ljubomiru \u0110urkovi\u0107u. O \u0110urkovi\u0107evu \u017eivotu i radu govorili su Dragana Tripkovi\u0107, Jakov Sablji\u0107, Vasko Rai\u010devi\u0107 i Aleksandar Radoman.<\/p>\n\n\n\n<p>U svom obra\u0107anju Radoman je pod\u015betio na biografiju i bibliografiju Ljubomira \u0110urkovi\u0107a, osvrnuv\u0161i se i na zna\u010daj njegovog dramskog stvarala\u0161tva: \u201eDramski opus Ljubomira \u0110urkovi\u0107a obogatio je crnogorsku dramsku knji\u017eevnost kako novim stilskim i poeti\u010dkim postupcima, tako i tematikom. Posvetiv\u0161i se drami, formi koja je u crnogorskoj knji\u017eevnoj tradiciji tradicionalno bila zapostavljena, \u0110urkovi\u0107 je ostvario obimom nevelik, ali raznovrstan i umjetni\u010dki vrijedan dramski opus kojim se upisao u istoriju crnogorske knji\u017eevnosti ne samo kao najzna\u010dajniji savremeni dramski pisac, ve\u0107 i kao autor \u010diji je stil i literarni senzibilitet dio recentnih evropskih i svjetskih dramskih tokova.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevnica i dramatur\u0161kinja Dragana Tripkovi\u0107 pri\u015betila se dru\u017eenja i saradnje s Ljubomirom \u0110urkovi\u0107em, posebnu pa\u017enju posvetiv\u0161i njegovome poetskom opusu, isti\u010du\u0107i da je \u0110urkovi\u0107eva poezija ozna\u010dila raskid s tradicionalnim pjesni\u010dkim obrascima u crnogorskoj knji\u017eevnosti. Tripkovi\u0107 je ukazala i na specifi\u010dnosti \u0110urkovi\u0107eva dramskog djela: \u201e\u0110urkovi\u0107 je autor posebnoga stila i motiva koji su bili nesvojstveni crnogorskim dramati\u010darima i te\u0161ko da ko mo\u017ee parirati i komunicirati s tim spojem umjetnosti koju je pisao Ljubomir \u0110urkovi\u0107, \u010dak i danas kad postoji katedra dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti.\u201c Tripkovi\u0107 je ukazala i na va\u017enu ulogu koju je \u0110urkovi\u0107 imao u kreiranju alternativnoga teatarskoga izraza u Crnoj Gori, isti\u010du\u0107i njegovu saradnju s rediteljem Slobodanom Milatovi\u0107em, jo\u0161 od vremena utemeljenja Festivala jugoslovenskoga alternativnoga teatra u Podgorici osamdesetih godina XX vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Teoreti\u010dar knji\u017eevnosti Jakov Sablji\u0107 govorio je o \u0110urkovi\u0107evoj dramskoj trilogiji <em>Grci<\/em>. \u201e\u0110urkovi\u0107eva trilogija <em>Grci<\/em> po ukupnosti svoj zna\u010denjskih, idejnih i simboli\u010dkih slojeva smion je knji\u017eevni pothvat. Boga\u0107enje je najpreciznija rije\u010d za \u0110urkovi\u0107ev trostruki trud \u2013 kreativno je nadopisao svoj dramski opus, zadu\u017eio je crnogorsku, ali i, bez pretencioznosti re\u010deno, svjetsku knji\u017eevnost, dok bi tekstovi u izvedbi bili osvje\u017eenje za kazali\u0161nu produkciju. Me\u0111u ostalim, i nije manje va\u017ena \u010dinjenica osje\u0107aj \u010ditatelja dok dr\u017ei svaki \u0110urkovi\u0107ev tekst u rukama \u2013 osje\u0107aj da je posrijedi pravo malo knji\u017eevno bogatstvo\u201c, istakao je Sablji\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevnik i dramaturg Vasko Rai\u010devi\u0107 pri\u015betio se \u0110urkovi\u0107eva kratkotrajnog profesorskog rada na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju koji je prvoj generaciji dramaturga \u0161kolovanih na Cetinju bio dragocjen u smislu sticanja va\u017enih spoznaja o dramaturgiji, istoriji drame, kao i promi\u0161ljanju dramskih tekstova: \u201eOn nije pristupao pozori\u0161tu niti dramskome tekstu na fenomenolo\u0161ki na\u010din ili iz konteksta politi\u010dkog, sociokulturnog itd., nego je zapravo analizirao dramatur\u0161ka rje\u0161enja i iz tog suprotnog pravca, iz dramatur\u0161kih rje\u0161enja je dolazio do odre\u0111enih zna\u010denja u tim komadima.\u201c Rai\u010devi\u0107 je detaljnije govorio o \u0110urkovi\u0107evu dramskome opusu, osobito o njegovoj <em>Porodi\u010dnoj trilogiji<\/em>, isti\u010du\u0107i da se \u0110urkovi\u0107ev dramski prosede nadovezuje na dramsko stvarala\u0161tvo Veljka Radovi\u0107a, ali ga nadogra\u0111uje, bogati i usmjerava u novome pravcu, \u010dime je \u0110urkovi\u0107 nesumnjivo zavrijedio mjesto najzna\u010dajnijega crnogorskoga dramskog pisca kraja XX i po\u010detka XXI vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Oma\u017e knji\u017eevniku Ljubomiru \u0110urkovi\u0107u uprili\u010den je kao jedan od programa kojima Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost podsti\u010de kulturu \u015be\u0107anja na istaknute crnogorske pisce, nau\u010dnike i intelektualce.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\"><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Sve\u010danoj sali Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju odr\u017ean je oma\u017e nedavno preminulom crnogorskom knji\u017eevniku Ljubomiru \u0110urkovi\u0107u. O \u0110urkovi\u0107evu \u017eivotu i radu govorili su Dragana Tripkovi\u0107, Jakov Sablji\u0107, Vasko Rai\u010devi\u0107 i Aleksandar Radoman. U svom obra\u0107anju Radoman je pod\u015betio na biografiju i bibliografiju Ljubomira \u0110urkovi\u0107a, osvrnuv\u0161i se i na zna\u010daj njegovog dramskog stvarala\u0161tva: \u201eDramski<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9299"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9299"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9308,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9299\/revisions\/9308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}