{"id":9253,"date":"2022-11-25T09:56:16","date_gmt":"2022-11-25T08:56:16","guid":{"rendered":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/?p=9253"},"modified":"2022-11-25T09:56:18","modified_gmt":"2022-11-25T08:56:18","slug":"na-fcjk-odrzan-omaz-istoricaru-branislavu-marovicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/novosti\/na-fcjk-odrzan-omaz-istoricaru-branislavu-marovicu","title":{"rendered":"NA FCJK ODR\u017dAN OMA\u017d ISTORI\u010cARU BRANISLAVU MAROVI\u0106U"},"content":{"rendered":"\n

U Sve\u010danoj sali Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju odr\u017ean je oma\u017e nedavno preminulom crnogorskom istori\u010daru Branislavu Marovi\u0107u. O Marovi\u0107evu \u017eivotu i radu govorili su Boban Batri\u0107evi\u0107, Vukota Vukoti\u0107 i Aleksandar Radoman.<\/p>\n\n\n\n

<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n

U svom obra\u0107anju Radoman je pod\u015betio na bogatu biografiju i bibliografiju Branislava Marovi\u0107a, obra\u0107aju\u0107i posebnu pa\u017enju na njegove dvije posljednje objavljene knjige, Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919\u20131989. <\/em>i Crna Gora u Kraljevini Jugoslaviji i njene neostvarene privredne nade 1918\u20131941. <\/em>i ukazuju\u0107i na podatak da je Marovi\u0107 u posljednjih 5 godina objavio \u010dak 4 zna\u010dajne knjige iz domena istoriografije. Radoman se osvrnuo i na li\u010dno iskustvo dru\u017eenja i saradnje s Marovi\u0107em: \u201eTokom \u010destih susreta i razgovora Branko je, iako ve\u0107 uveliko u devetoj deceniji \u017eivota, uz uro\u0111enu gospodstvenost i rijetku srda\u010dnost, zra\u010dio izuzetnom intelektualnom vitalno\u0161\u0107u, s osobitom stra\u0161\u0107u planiraju\u0107i nove knjige i koncipiraju\u0107i vrijedne istoriografske projekte. U tim je razgovorima, ba\u0161 kao i u njegovim istoriografskim radovima, neizostavna tema bila Crna Gora i njena sudbina. I posljednjih dvije i po godine, tokom kojih je Crna Gora izlo\u017eena novim prijetnjama po njen opstanak, Branko je nalazio snage i hrabrosti da se pridru\u017ei brojnim apelima i peticijama u odbranu gra\u0111anskih, sekularnih i antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti. Napustio nas je tiho, kako je i \u017eivio, s nepokolebivim uvjerenjem da \u0107e antifa\u0161isti\u010dka, ili kako je s\u00e2m \u010desto govorio ‘partizanska Crna Gora’, imati snage da savlada i najnovije anticivilizacijske udare.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Istori\u010dar Vukota Vukoti\u0107 istakao je na izuzetan doprinos Branislava Marovi\u0107a crnogorskoj istoriografiji nagla\u0161avaju\u0107i da mu uz Mir\u010detu \u0110urovi\u0107a pripada pionirsko mjesto u domenu prou\u010davanja ekonomske istorije Crne Gore. Vukoti\u0107 je ukazao na zna\u010daj prou\u010davanja ekonomske istorije apostrofiraju\u0107i nedostatnosti pozitivisti\u010dke istoriografije koja je zanemarivanjem interesovanja za prou\u010davanje privrednoga razvitka Crna Gore dovela do generalnoga nerazumijevanja osnovnih pravaca razvoja i procesa u crnogorskome dru\u0161tvu. Isti\u010du\u0107i posebno zna\u010daj Marovi\u0107eve kapitalne dvotomne Ekonomske istorije Crne Gore <\/em>Vukoti\u0107 je ukazao na specifi\u010dnosti Marovi\u0107eva istoriografskoga pristupa: \u201eU svom djelu on se ne bavi striktno ekonomskim problemima, ve\u0107 u najve\u0107oj mjeri poku\u0161ava da u\u0111e u sve dru\u0161tvene aspekte. Njega isto zanimaju kretanja stanovni\u0161tva i njihov broj, kvalitet \u017eivota u gradovima, kao i osnivanje prvih trgova\u010dkih dru\u0161tava, banaka i nov\u010danih zavoda ili stanje finansija. Za njega bitniji je pokazatelj da po\u010detkom XX vijeka Crnoj Gori nedostaje 183.000 stari \u017eita iliti hrane za 47.000 njenih stanovnika, od ukupne stope rasta privrede za odre\u0111eni period. U svom radu Marovi\u0107 se ne oslanja na statistike, grafikone i pore\u0111enje ekonomskih pokazatelja, ve\u0107 vode\u0107i se manirom dobrog istori\u010dara, poku\u0161ava da oslika procese koji su se zbivali u crnogorskom dru\u0161tvu tokom vjekova. U njegovom fokusu je \u017eivot malog \u010dovjeka, pro\u015be\u010dnog Crnogorca i sve ono \u0161to ga je optere\u0107ivalo u ekonomskom smislu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Istori\u010dar Boban Batri\u0107evi\u0107 ukazao je na zna\u010daj djela Branislava Marovi\u0107a za crnogorsku istoriografiju, daju\u0107i detaljniji osvrt na knjigu Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919\u20131989. <\/em>Osvr\u0107u\u0107i se na \u0161iri istorijski kontekst koji je uslovio probleme u samodefiniciji i samorefleksiji crnogorske nacije, Batri\u0107evi\u0107 je konstatovao kako je konstituisanje nacija u XIX vijeku zaobi\u0161lo Crnu Goru budu\u0107i da je umjesto nacionalnoga programa crnogorska elita izgra\u0111ivala ideolo\u0161ko-nadnacionalni koncept, usmjeren ka \u0161irenju dr\u017eavnih granica, interslovenskome oslobo\u0111enju i politi\u010dkom profitiranju dinastije, a ne za\u0161titi i definisanju sopstvenoga identiteta. U tom svijetlu, Batri\u0107evi\u0107 je ukazao i na poziciju Komunisti\u010dke partije koja je od po\u010detka 20-ih godina XX vijeka \u2013 iako vi\u0161e okrenuta internacionalizmu i klasama \u2013 u svojim programskim na\u010delima konstruisala dalje nacionalne tokove. Batri\u0107evi\u0107 je naglasio da je Marovi\u0107eva knjiga reprezentativna monografija posve\u0107ena upravo analizi toga problema. \u201eMarovi\u0107evu knjigu odmah mo\u017eemo definisati kao \u2013 nau\u010dno provokativnu, metodolo\u0161ki jasno uokvirenu i prije svega nau\u010dnim aparatom usagla\u0161enu \u2013 po\u0161to je autor koristio izvore razli\u010dite provenijencije, izbjegavaju\u0107i tendencioznost i dogmatski determinizam. Galantnost i lako\u0107a stila stoje paralelno s te\u017einom tema koje se konceptualizuju u djelu \u2013 vi\u0111enje crnogorskoga nacionalnog pitanja u o\u010dima crnogorskih komunista. Autor hermeneuti\u010dkom marljivo\u0161\u0107u i\u0161\u010ditava i analizira sva partijska dokumenta od 1919. do 1989. godine u kojima komunisti tretiraju pitanja crnogorske nacije dovode\u0107i ih u kontekst s politi\u010dkim de\u0161avanjima koja su pratila njihove zaklju\u010dke. Marovi\u0107 razobli\u010dava teze hegemonijske i pansrpske istoriografije koja nastoji komuniste predstaviti kao ‘o\u010deve’ Crnogoraca i pravi zasebnu periodizaciju komunisti\u010dkog odnosa prema crnogorskom nacionalnom pitanju\u201c, istakao je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Oma\u017e istori\u010daru Branislavu Marovi\u0107u uprili\u010den je kao jedan od programa kojima Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost podsti\u010de kulturu \u015be\u0107anja na istaknute crnogorske pisce, nau\u010dnike i intelektualce.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Sve\u010danoj sali Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju odr\u017ean je oma\u017e nedavno preminulom crnogorskom istori\u010daru Branislavu Marovi\u0107u. O Marovi\u0107evu \u017eivotu i radu govorili su Boban Batri\u0107evi\u0107, Vukota Vukoti\u0107 i Aleksandar Radoman. U svom obra\u0107anju Radoman je pod\u015betio na bogatu biografiju i bibliografiju Branislava Marovi\u0107a, obra\u0107aju\u0107i posebnu pa\u017enju na njegove dvije posljednje objavljene knjige, Komunisti<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9256,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9253"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9253"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9260,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9253\/revisions\/9260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}