{"id":4032,"date":"2017-09-15T17:49:59","date_gmt":"2017-09-15T16:49:59","guid":{"rendered":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/?p=4032"},"modified":"2017-09-15T17:49:59","modified_gmt":"2017-09-15T16:49:59","slug":"u-organizaciji-fcjk-odrzan-medunarodni-naucni-simpozijum-cetinjski-filoloski-dani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/novosti\/u-organizaciji-fcjk-odrzan-medunarodni-naucni-simpozijum-cetinjski-filoloski-dani","title":{"rendered":"U organizaciji FCJK odr\u017ean me\u0111unarodni nau\u010dni simpozijum Cetinjski filolo\u0161ki dani"},"content":{"rendered":"
<\/i><\/span><\/div>

<\/h3>

U \u010detvrtak, 7. septembra 2017. godine sa po\u010detkom u 9 \u010dasova i 30 minuta, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, na Cetinju je u hotelu Grand otvoren prvi me\u0111unarodni nau\u010dni simpozijum Cetinjski filolo\u0161ki dani, na kojem se okupilo vi\u0161e od 60 eminentnih nau\u010dnika iz Crne Gore i svijeta. Njihova izlaganja su, shodno odabranim predmetima istra\u017eivanja, raspore\u0111ena u 3 tematske sesije, koje su raspore\u0111ene u dva dana, koliko simpozijum traje.
\nCetinjske filolo\u0161ke dane I je sve\u010dano otvorio Milenko Perovi\u0107, pred\u015bednik Upravnoga odbora FCJK, koji je u uvodnom obra\u0107anju govorio o filozofskom zasnivanju norme crnogorskoga jezika. Okupljenima je pozdravne rije\u010di uputio \u017deljko Jozi\u0107, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a pro\u010ditane su i pozdravne rije\u010di Josipa Sili\u0107a (Zagreb) i Marka L. Grinberga (Kanzas). U sklopu sve\u010danog otvaranja simpozijuma uru\u010dena je i Povelja Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost za poseban doprinos montenegristici. Prvi laureati su Milenko Perovi\u0107, Josip Sili\u0107, Ljudmila Vasiljeva, Novak Kilibarda i Milorad Nik\u010devi\u0107.
\nPlenarna izlaganja su po\u010dela u 10:15 h, i trajala do 11:30 h. Adnan \u010cirgi\u0107, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, je u svome obra\u0107anju istakao zna\u010daj nau\u010dnoga rada Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a, kome je prva sesija skupa u cjelosti posve\u0107ena. \u010cirgi\u0107 je naglasio da je Vojislav P. Nik\u010devi\u0107 u svojem vi\u0161edecenijskom radu utemeljio jezikoslovnu montenegristiku kao posebnu granu slavistike te da njegovo obimno djelo i u perspektivi treba da bude predmet \u0161ireg nau\u010dnog interesovanja. Emil Toka\u017e iz Katovica je u svojemu obra\u0107anju govorio o saradnji Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a s Poljacima, dok su Ljudmila Vasiljeva (Lavov) i Hasnija Muratagi\u0107-Tuna (Sarajevo) u svojim izlaganjima ispitivali polo\u017eaj, zna\u010daj i elemente crnogorskog jezika i njegovih dijalekata u \u0161irim kontekstima ju\u017enoslavenskoga govornoga podru\u010dja. Plenarna izlaganja je zaklju\u010dio Franti\u0161ek \u0160istek iz Praga, koji je govorio o recepciji lika i djela Marka Miljanova u \u010ce\u0161koj, i na\u010dinu na koji su pra\u0161ki autori doprinijeli sistemskoj genezi njegova kulta kao posljednjeg junaka klasi\u010dne Crne Gore, i inkarnacije najboljih juna\u010dkih vrlina tradicionalnog crnogorskog dru\u0161tva (\u201e\u010dojstvo i juna\u0161tvo\u201c).
\nPrva sesija, pod naslovom: \u017divot i djelo Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a, je po\u010dela u 12:15 h, i obuhvatila je 14 izlaganja. Sesiju je otvorio Novak Kilibarda koji je u svojem izlaganju ispitivao fenomen istrage poturica u mitskim i empirijskim okvirima. Milorad Nik\u010devi\u0107 je u izlaganju pod naslovom Na Marginama \u017eivota i stvarala\u010dkog rada Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a (1935\u20132007), istakao one pojedinosti vezane za cjelokupni \u017eivot i nau\u010dni rad Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a koje do sad nijesu bile osvijetljene u zvani\u010dnim bio-bibliografskim izvorima. Aleksandar Radoman je govorio o knji\u017eevnoistorijskom radu Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a, dok je Boban Batri\u0107evih u sklopu istih istra\u017eiva\u010dkih interesovanja govorio o dekonstruisanju mita o istrazi poturica u Nik\u010devi\u0107evom djelu, isti\u010du\u0107i da je autor jo\u0161 prije vi\u0161e decenija u svojim studijama argumetnovano dokazao da se radi o svojevrsnoj devetnaestovjekovnoj konstrukciji. O zna\u010daju nau\u010dnoga rada Vojislava P. Nik\u010devi\u0107a po op\u0161tu kulturnu i hrvatsku lingvisti\u010dku zajednicu govorile su Jasminka Brala-Mudrov\u010di\u0107 (Zadar) i Vanda Babi\u0107 (Zadar). Aleksandar \u010coguri\u0107 je kroz svoje izlaganje naglasio zna\u010daj Nik\u010devi\u0107eve Istorije crnogorske knji\u017eevnosti \u2013 od po\u010detaka pismenosti do XIII vijeka po op\u0161tu kulturu i knji\u017eevnu crnogorsku tradiciju te nu\u017enost postojanja takvog djela po ukupni proces definisanja njezinih okvira. Svetlana \u010cabarkapa ispitivala je osobenosti nau\u010dnoga stila Vojislava Nik\u010devi\u0107a. Sesiju je zatvorio Stevo Vu\u010dini\u0107 izlaganjem Vojislav Nik\u010devi\u0107 u svome vremenu i poslije, u kojem je sa vremenske distance govorio o okolnostima u kojima je Nik\u010devi\u0107 radio i djelovao, ali i o posthumnoj recepciji njegova nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkoga naslje\u0111a. Na kraju svih izlaganja, prisutni su imali priliku da povedu raspravu o temi zavr\u0161ene sesije i njenim zaklju\u010dcima, \u010dime je prva sesija zavr\u0161ena u 18 h.
\nZa sve u\u010desnike i goste simpozijuma je u 20 h na Fakultetu dramskih umjestnosti organizovana izvedba pozori\u0161ne predstave \u201ePometnje pitomca Terlesa\u201c, po tekstu Roberta Musila, \u010diju je adaptaciju za pozori\u0161te izvr\u0161io Vasko Rai\u010devi\u0107 s Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, dok re\u017eiju potpisuje Zoran Rako\u010devi\u0107, a glavnu ulogu tuma\u010di glumac Marko Todorovi\u0107. Predstava je ra\u0111ena u produkciji Alternativne teatarske akcije. Ovom monodramom zavr\u0161en je bogati program prvoga dana me\u0111unarodnog nau\u010dnog simpozijuma Cetinjski filolo\u0161ki dani I.
\nU okviru druge sesije odr\u017eane u Kongresnoj sali Hotela Grand 7. septembra s po\u010detkom u 9 h pod nazivom \u201eCrnogorski jezik u ju\u017enoslovenskome kontekstu\u201c referate je podnijelo 17 autora.
\nAkademik Vuki\u0107 Pulevi\u0107 govorio je o pitanjima homonimije i homonimske razu\u0111enosti u crnogorskoj onomastici. Zaklju\u010dak Pulevi\u0107eva referata je da mora postojati obavezna saradnja onomasti\u010dara i botani\u010dke nauke, kao i to da ta saradnja mora biti na velikom i sigurnom uzorku. Luka Rakojevi\u0107 i Nenad Vujadinovi\u0107 ukratko su predstavili istoriju stripa i ukazali na mjesto crnogorskog stripa u njoj i njegove najzna\u010dajnije predstavnike. Od jezi\u010dko-stilskih karakteristika stripa izdvojili su arhaizaciju i adaptaciju \/ prethistorijski jezik i pseudoarhaizaciju pojmova poput Njujorkopolisa i sl. interesantnih primjera. Amira Turbi\u0107-Had\u017eagi\u0107 i Elvir Musi\u0107 analizirali su ojkonime u popisima Zvorni\u010dkoga sand\u017eaka. Slijede\u0107i odabrani onomasti\u010dki materijal iz spomenika s po\u010detka XVI vijeka, autori su analizirali ojkonime (i\u0161\u010dezle i preimenovane) s aspekta njihova porijekla (slovenskoga, turskoga, hebrejskoga, gotskoga, \u010de\u0161koga itd.). Posvjedo\u010dene su, pored ostaloga, razli\u010dite jezi\u010dke tradicije i supstrati koji nijesu u genetskoj vezi s bosanskim jezikom. Diana Stolac u okviru teme Sintaksi\u010dke napomene uz djelo Petra II Petrovi\u0107a-Njego\u0161a govorila je o atribuciji u Gorskome vijencu i to s obzirom na strukturu, na poredak sastavnica i na odnose zavisnosti. Jasmin Hod\u017ei\u0107 je u izlaganju po\u0161ao od \u010dinjenice da je stanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori veoma sli\u010dno s obzirom na izra\u017eenu multikulturalnost. Na\u0161i jezici nijesu nastali raspadom sh. jezika. Srpskohrvatska jezi\u010dka zajednica, konstatuje Hod\u017ei\u0107, vje\u0161ta\u010dka je tvorevina. Branko Kuna (koautorski rad s B. Aljuki\u0107em) govorio je o strategijama imenovanja u politi\u010dkome diskursu na korpusu iz hrvatskih, bosanskih i crnogorskih portala kroz metodolo\u0161ki okvir diskursko-istorijskoga pristupa, te ukazao na to kako se otklonom od standarnih oblika upotrebe imena iskazuje posebna simboli\u010dka mo\u0107. O crnogorskome jeziku u prevodila\u010dkim poslovima u Njema\u010dkoj govorio je Mieczys\u0142aw Dzieko\u0144ski. Autor je predstavio probleme koji su uo\u010dljivi svakodnevno (odsustvo savremenih publikacija, lektora i lektorata itd.). U referatu Ireneusz Kida konstatovano je da se jezi\u010dka osvije\u0161\u0107enost smanjuje kad je jezik dobro utemeljen jer je zreo i omogu\u0107ava naprednu komunikaciju. O stanju u bosanskohercegova\u010dkoj zajednici kroz istoriju metodike nastave maternjega jezika u jugoslovenskoj zajednici govorio je Sead Nazibegovi\u0107. Katarina Lozi\u0107-Knezovi\u0107 analizirala je neke jezi\u010dke osobine posvjedo\u010dene u hrvatskoglagoljskome spomeniku s po\u010detka XVI vijeka. Markantna obilje\u017eja Pravopisa bosanskoga jezika iz 1996. i Pravopisa crnogorskoga jezika iz 2010. izdvojile su i opisale Belkisa Doli\u0107 i Almira D\u017eani\u0107. Pored ostaloga, osvrnule su se na terminologiju, \u201etehni\u010dku koncepciju\u201c, konkretna rje\u0161enja, pravila i pravopisni rje\u010dnik. Simon Sazdov na primjerima jedna\u010denja konsonanata po zvu\u010dnosti govorio je o rje\u0161enjima u crnogorskome i makedonskome standardnom jeziku i o potrebi njihova preispitivanja pod sve ve\u0107im uticajem engleskog jezika. Iskustva na izradi i objavljivanju prvoga crnogorskoga rje\u010dnika fudbalske terminologije predstavio je Milovan \u0110ukanovi\u0107. Dat je pregled sli\u010dnih aktivnosti na prostoru biv\u0161e Jugoslavije.
\nTokom druge sesije izlo\u017eeno je 13 referata (ukupno 17 autora). Referatima su obuhva\u0107ene ove oblasti: sintaksa, onomastika, sociolingvistika, metodika nastave maternjega jezika, pravopisna problematika, leksikografija, analiza diskursa. Uspje\u0161an rad druge sesije Cetinjskih filolo\u0161kih dana okon\u010dan je diskusijom u kojoj su u\u010destvovali: Emil Toka\u017e, Branko Kuna, Hasnija Muratagi\u0107-Tuna, Milenko Perovi\u0107, Belkisa Doli\u0107, Diana Stolac, Simon Sazdov, Jasmin Hod\u017ei\u0107.
\nU okviru sesije III koja nosi naziv \u201eCrnogorska knji\u017eevnost i kultura u ju\u017enoslovenskome kontekstu\u201c predstavilo se 15 izlaga\u010da iz Crne Gore i regiona.
\nUvodnim izlaganjem obratila se Sofija Kalezi\u0107-\u0110uri\u010dkovi\u0107 koja je govorila o proznome knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu Bosiljke Pu\u0161i\u0107 i time ukazala na niz specifi\u010dnosti crnogorskoga \u017eenskoga pisma. Doktorand Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu Jovana Nikoli\u0107 analizirala je lik Petra II Petrovi\u0107a-Njego\u0161a u esejima Iva Andri\u0107a, koji je, kako je istakla, snagom rije\u010di i izraza udahnuo \u017eivost Njego\u0161evu portretu. Generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, magistar istorije kulture i istorijske antropologije Milica Nikoli\u0107 ukazala je na kompleksnost identifikacije granica odre\u0111enoga kulturnog konteksta autora i autorki u oblasti knji\u017eevnosti. Vode\u0107i se idejom o dinami\u010dkim procesima identifikacije, Nikoli\u0107 je predo\u010dila raznovrsne procese kojima kulturni kontekst uti\u010de na pojedinca, kao i procese u kojima pojedinci uti\u010du na kulturni kontekst.
\nSaradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, Marijana Teri\u0107 opisala je prozno stvarala\u0161tvo Marka Ve\u0161ovi\u0107a, kao jednoga od najzna\u010dajnijih pjesnika postjugoslovenske knji\u017eevnosti, odnosno \u201eju\u017enoslovenskoga erudite\u201c koji je na osnovu vlastitoga egzistencijalnog iskustva svojim pjesni\u010dkim tekstovima napisao govor o ljepoti poezije i knji\u017eevnosti. Andrijana Nikoli\u0107 s Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost svojim izlaganjem o poetici bijele boje u djelima \u201eMojkova\u010dka bitka\u201c, \u201eNevidbog\u201c i \u201eHajka\u201c, posebnu pa\u017enju usmjerila je na simboliku bijele boje defini\u0161u\u0107i je kao nagovje\u0161taj za nadolaze\u0107u i neizbje\u017enu smrt koja prati junake odabranih djela. Pozori\u0161na kriti\u010darka i saradnica u nastavi na FCJK Maja Mr\u0111enovi\u0107 konstatovala je da u Crnoj Gori postoji vidan nedostatak interesovanja za dramsko stvarala\u0161tvo namijenjeno mladim generacijama, \u0161to se ogleda kako u malom broju tekstova, tako i u njihovom generalno veoma slabom kvalitetu. Tim povodom naglasila je potrebu organizovanja odre\u0111enih akcija u cilju promocije i razvoja doma\u0107ega dramskog stvarala\u0161tva za mladu publiku. Vi\u0161a bibliotekarka iz Gradske biblioteke i \u010ditaonice Kotor Jasmina Bajo govorila je o poetskom stvaranju Ljudevita Paskvali\u0107a u kontekstu renesansne poezije Dubrovnika i Boke Kotorske.
\nDoktorand Filozofskoga fakulteta u Novom Sadu Milica Vu\u010dkovi\u0107 napravila je komparativnu analizu koja se odnosila na tuma\u010denje Njego\u0161eva stvarala\u0161tva u vizuri Milovana \u0110ilasa, Nikolaja Velimirovi\u0107a i Isidore Sekuli\u0107. Ethem Mandi\u0107 je u svome referatu propitivao \u017eanrovske karakteristike Njego\u0161eva Gorskog vijenca u kontekstu poetike romantizma. Sesiju je zatvorio Milan Markovi\u0107, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, govore\u0107i o knji\u017eevnoteorijskim pogledima Borislava Peki\u0107a u zbirci pripovjedaka \u201eNovi Jerusalim\u201c u kojoj se, po njegovim rije\u010dima, ogleda autorova poetika u orahovoj ljusci. Nakon posljednjega izlaganja, uslijedila je kratka diskusija tokom koje je Milorad Nik\u010devi\u0107 ukazao na neke probleme vazane za recepciju Njego\u0161eva djela.
\nSesija je zaklju\u010dena u 13:30 h.
\nU\u010desnici simpozijuma prisustvovali su otvaranju izlo\u017ebe posve\u0107ene crnogorskoj filologiji u 15:00 h u Nacionalnoj biblioteci “\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107”, nakon \u010dega je uslijedila po\u015beta cetinjskim muzejima.<\/p><\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4032"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4034,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions\/4034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fcjk.me\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}