Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju danas je upriličen Omaž Krstu Pižurici. O životu i djelu književnoga istoričara i kritičara Krsta Pižurice govorili su Adnan Čirgić, Aleksandar Čogurić i Aleksandar Radoman. Tim povodom familija Pižurica poklonila je Fakultetu vrijedan dar – biblioteku Krsta Pižurice, koja će uskoro biti pretvorena u njegov legat.
Krsto Pižurica rođen je u Donjem Lipovu kraj Kolašina 1927. godine. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, nižu gimnaziju u Kolašinu, a srednju školu u Herceg Novome. Studij književnosti okončao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1953. godine. Na istome fakultetu 1974. godine odbranio je magistarski rad Strukturiranje ženskih likova u Njegoševu djelu pod mentorstvom Tvrtka Čubelića. Doktorirao je na Filozofskome fakultetu u Nikšiću s temom Pjesnička slika vode u prozi Mihaila Lalića, 2002. godine. Pižurica je radni vijek proveo u prosvjeti, najprije kao profesor gimnazije u Kolašinu i Bijelom Polju, profesuru je nastavio na Učiteljskoj školi i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, a potom bio direktor Tehničke te profesor i direktor Hemijsko-tehnološke škole u Podgorici. Šezdesetih godina XX vijeka javlja se prilozima u južnoslovenskoj periodici, u početku pedagoško-metodičkoga usmjerenja, a već od sredine te decenije i radovima iz domena nauke o književnosti. Premda se njegov književnokritički i književnoistorijski rad kontinuirano može pratiti od šezdesetih godina minuloga vijeka, prva Pižuričina knjiga, Studije i paralele, pojavila se tek 1987. najavivši izuzetno plodan period u okviru koga će od 1992. godine do danas objaviti čak 19 knjiga, što monografskoga karaktera što zbirki studija i ogleda iz oblasti istorije književnosti i književne kritike. Preminuo je u Podgorici 8. VIII 2017. godine.
Krsto Pižurica bio je jedan od najproduktivnijih autora savremene književnoistorijske montenegristike. Potvrđuje to spisak od 20 samostalnih knjiga, 11 priređenih izdanja i oko 200 naučnih i stručnih radova iz oblasti nauke o književnosti publikovanih u crnogorskoj i jugoslovenskoj periodici. No iako je spektar njegovih naučnih interesovanja širok, ne ograničavajući se čak ni samo na južnoslovensku interliterarnu zajednicu, u njegovu fokusu dominantno je crnogorska književnost, ili još uže – dva njena klasika, Petar II Petrović Njegoš i Mihailo Lalić.