Simpozijum Novak Kilibarda – književnik, profesor, naučnik održan je u neđelju, 30. oktobra 2016. godine, u prostorijama Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Pod krovom ove ustanove za nepune dvije godine organizuje se drugi naučni skup (treći o Mihailu Laliću priređen je u Andrijevici).
Skup je imao zavidan naučni nivo. Kilibardino djelo zainteresovalo je naučne i kulturne radnike iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Ukrajine i Bugarske. Nekoliko autora iz opravdanih razloga nije doputovalo na Cetinje, ali su nam uredno dostavili referate (19 prijavljenih i 14 toga dana podnešenih referata). Nakon pozdravne riječi Aleksandra Radomana, prodekana za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, izlaganja su išla ovim redom: Milorad Nikčević: Novak Kilibarda kao istoričar usmene književnosti; Ljiljana Pajović-Dujović: „Od utiska do analize“ profesora i naučnika Novaka Kilibarde; Dejan Ajdačić: Banjanski govor Kilibardinih pripovedaka u prevodu na ukrajinski jezik; Dušica Minjović: „Staro“ i „novo“ vreme u prozi Novaka Kilibarde; Dimana Miteva: Funkcija turcizama u bugarskome epu o Kraljeviću Marku; Goran Sekulović: Mit o Crnoj Gori kao taocu i dužniku kosovskog mita − prof. dr Novak Kilibarda i knjiga Amfilohije i Kosovski mit; Blagota Eraković: Dramsko stvaralaštvo; jezik u dramskim djelima Novaka Kilibarde; legenda, narodna naracija i istorijska istina u drami N. Kilibarde; moja iskustva u radu na Kilibardinim dramskim djelima… ; Borislav Jovanović: Književni čas anatomije izvornoga crnogorskog jezika; Boro Cimeša: Tematskomotivski okviri i suština zatiranja crnogorskoga nacionalnog identiteta u opusu Novaka Kilibarde; Vesna Kilibarda: Crnogorske hronike Novaka Kilibarde; Adnan Čirgić: Novak Kilibarda kao proučavalac crnogorske usmene književnosti; Vladimir Vojinović: Novak Kilibarda prema interferencijama usmene i pisane književnosti; Sofija Kalezić: Kratke i kraće pripovijetke Novaka Kilibarde; Aleksandar Čogurić: Kasni, ali pravi usmeni epos − uvod u čitanje Avda Međedovića; Marijana Terić: Tehnika skaza u romanu Suložnici Novaka Kilibarde; Nikola Popović: Plemena tzv. Stare Hercegovine u naučnim radovima Novaka Kilibarde: Boban Batrićević: Istorija i usmena književnost u interpretaciji Novaka Kilibarde; Novica Vujović: Nekoliko napomena o jeziku romana Crnogorska hronika. Vremena Mata Glušca.
Profesor Novak Kilibarda objavio je znatan broj knjiga. I svaka je od njih, osim doktorata, vezana za Crnu Goru i njezinu književnost i kulturu. Jedan je od rijetkih crnogorskih naučnih i kulturnih radnika za kojega se može reći da se u potpunosti odužio svojoj struci. Sa zadovoljstvom konstatujemo da je podnešeno nekoliko referata koji se odnose na njegovu spisateljsku, beletrističku djelatnost, do koje je Kilibarda, čini se, više držao no do one druge – naučne, po kojoj je poznatiji.
Svi radovi o naučnome i književnoumjetničkome djelu Novaka Kilibarde s ovoga skupa naći će se u posebnome zborniku.
Cijenimo odnos učesnika, njihove sugestije i prijedloge, a osobitu zahvalnost Organizacioni odbor duguje autorima koji su u prilozima dali doprinos u pokretanju i rasvjetljavanju konkretnih pitanja. Zahvaljujemo svima koji su pratili rad ovoga naučnoga skupa.
Novosti
